Travanj 28, 2019 3241

Svjetski dan planeta Zemlje, Likovna udruga More obilježila radionicama uloge, značaja i izrade herbarijskih zbirki

Ocjeni sadržaj
(0 glasova)

Likovna udruga More je već tradicionalno obilježila i proslavila Svjetski dan planeta Zemlje, petu godinu zaredom, u polju Staze kod naših dragih domaćina Marije i Roke Ivande. Jedva čekamo doći u to prekrasno polje obgrljeno visokim bedemima suhozida nastalih mukotrpnim radom i trudom Marijinih predaka.

 

U vrijeme proljeća i bujanja opojnog zelenila dalmatinske vegetacije odabrali smo najbolji mogući motiv radionice za djecu i odrasle, herbarij. Marija Ivanda i  Manuela Srdarev  održale su kratko predavanje o značajkama herbarija i za ovu prigodu odabrane četiri vrste samoniklog bilja prisutnog u polju: kadulja, dubčac, smilje i ružmarin.

Zatim je održana radionica izrade herbarija. Izrezivale su se korice u ljepenci koje su potom oblijepljene natron papirom i ukrašene natpisom vlasnika herbarija. Korice su dodatno dekorirane  otiskivanjem zelenila lišća kadulje na površinu prednjice. Prikupljene su odabrane vrste i stavljene su na prešanje. Izrađeni su herbarijski listovi, ispisani su nazivi bilja. Vrijeme je prošlo u trenu kroz igru, zabavu i naravno uz blagovanje. Zahvalni smo na tom obilju prirode koje nam je omogućilo da još jednom u veselju i druženju obilježimo Dan planeta Zemlje.  

Cilj radionice je bio potaknuti djecu da pobliže upoznaju bogatstvo i raznolikost autohtonog samoniklog bilja, da spoznaju vrijednosti samoniklog bilja od kojeg većina ima ljekovita svojstva, a neko je i jestivo, te da više vremena provode u prirodi istražujući njene blagodati i značaj za naše zdravlje i život. 

IMG_20190427_170703.jpg

Herbarij (lat. herbarium) je zbirka prešanoga sušenog bilja. Biljke se lijepe na listove papira (herbarijske arke) i razvrstavaju po vrstama, rodovima i porodicama. Uz svaku biljku se na herbarijskom arku nalaze naziv herbarijske zbirke, uvriježeno ime u narodu, latinsko ime biljke, nalazište, tj. mjesto gdje je biljka ubrana, datum sakupljanja, ime sakupljača i ime onoga tko je biljku odredio (determinirao), a mogu biti navedeni i drugi važniji podatci.

Početkom 16. stoljeća Luca Ghini, profesor botanike sa Sveučilišta u Bologni, počeo je sušiti biljke pod pritiskom i sakupljati ih u zbirku - herbarij. Vrlo brzo tu su tehniku prihvatili botaničari širom Europe i svijeta pa je do danas nezamjenjiva u čuvanju i proučavanju biljnog materijala. Ako se herbarij pravilno čuva i održava, može trajati neograničeno. Tako su najstarije zbirke starije od 500 godina, a još su u itekako upotrebljivom obliku. Herbarijske zbirke se najčešće nalaze uz botaničke institucije i prirodoslovne muzeje.

Tri najstarija herbarija na svijetu nalaze se u Kasselu (Njemačka) iz 1569., Bologni (Italija) iz 1570. i Baselu, (Švicarska) iz 1588.



U Hrvatskoj postoji nekoliko važnijih herbarija, od kojih su najveći Herbarium Croaticum (herbarij Botaničkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu) uspostavljenog 1880. s oko 180 000 primjeraka i Herbarij  profesora Ive Horvata i njegove supruge Marije uspostavljenog 1918. s oko 78 000 primjeraka, a danas je smješten u Botaničkom vrtu u Zagrebu.

Kadulja, ljekovita žalfija, lat. Salvia officinalis spada u vrstu najljekovitijih biljaka na svijetu. Može se brati tijekom cijele godine. Neka od najvažnijih djelovanja kadulje: snažno protuupalno, antivirusno, antibakterijsko i protugljivično djelovanje, snažan antioksidans te jedan od najboljih čistača i stimulatora limfe, jača cirkulaciju. Kadulja je najkorištenija biljka za probleme usne šupljine, bilo da se radi o problemu sa grlom ili zubnim mesom. Eterično ulje kadulje se koristi u medicini i kozmetici. Kadulja se koristi i kao začin u mnogim svjetskim kuhinjama.

Dubčac, dubačac, dubac, lat. Teucrium chamaedrys.  Dubčac antiseptično djeluje jer uništava mikrobe i bacile. U narodnoj medicini koristi se za čaj kod grlobolje, visoke temperature, gihta, kure mršavljenja, a koristan je i kod šećerne bolesti. Kao začin koristi se u jelima od krumpira.

Smilje, smilj, smilika, lat. Helichrysum. Smilje nazivaju i „biljkom koja nikada ne vene“, a koja dugo i lijepo miriše. Tradicionalno se upotrebljava kao pomoć kod astme, migrene, jetrenih tegoba i kožnih oboljenja. Danas se biljka često uzgaja najviše zbog kvalitetnog ulja koje ima u sebi. Ulje se koristi u kozmetičkoj industriji i medicini.

Ružmarin, rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad, lat. Salvia rosmarinus. Koristi se za aromatiziranje povrća i mesnih jela. Ružmarin potiče cirkulaciju i tok krvi prema mozgu, te na taj način poboljšava koncentraciju i liječi glavobolju. Premda posvećen božici ljepote i ljubavi Afroditi, ružmarin nije samo simbol ljubavi, on je i simbol mudrosti koji osnažuje pamćenje.

Manuela Srdarev

djelomob1.jpg